Dragan Savanović, generalni direktor Željeznica RS-a: Vlada dužna Željeznicama, a one radnicima

24.02.2016 13:41
Ova pruga normalnog kolosjeka građena je još u vrijeme vladavine Turske i Austrougarske i 1873. godine puštena je u saobraćaj • Imao sam razgovore sa kolegama iz federalnih Željeznica o inicijativi uvođenja voza na relaciji Sarajevo - Beograd, a u saradnji sa Željeznicama Srbije
slika

Kakvo je stanje u Željeznicama Republike Srpske, kakva je bila prošla godina?

Kada govorimo o infrastrukturi na željeznici, stanje je na zadovoljavajućem nivou. To potkrepljuju i činjenice iz prethodne godine kada nije bilo kritičnih situacija i vanrednih događaja uzrokovanih stanjem infrastrukture. Bezbjednost i urednost željezničkog saobraćaja tokom 2015. bila je na visokom nivou. Kada je u pitanju prevoz, prošla godina bila je u zadovoljavajuća. Imali smo rekordan prevoz rude, više od dva miliona i 20 hiljada tona je prevezeno. Po tom osnovu ostvarili smo i značajan prihod. Ove godine, imajući u vidu cijenu čelika na svjetskom tržištu i same najave željezare o redukovanim količinama proizvodnje, sigurno nećemo dostići taj nivo. Tako da će 2016. biti mnogo teža kada je u pitanju prihod od naše glavne djelatnosti, a to je prevoz. Kada je riječ o vučnim i vučenim kapacitetima, mogu reći da raspolažemo dovoljnim brojem lokomotiva i vagona za ostvarivanje ovakvog rada.

Neredovne subvencije

• Da li je istina da imate više administracije nego mašinovođa? Ako jeste kako ćete riješiti to pitanje?

Kad govorimo o radnicima u administraciji, naglasio bih da u posljednjih pet godina u administracione službe ŽRS-a nisu zapošljavani novi radnici. Činjenica je, da je za preduzeće koje ima preko 3.000 radnika i koje je razuđeno širom Republike Srpske, neophodan i određen broj radnika u administraciji. To su sve službe u pravnim i ekonomskim poslovima, računajući i knjigovodstvo, računovodstvo, plan i analizu, nabavku, skladišta, upravljanje skladištima, magacinske radnike itd. Zatim, tu su opšti poslovi kojima pripadaju služba za obezbjeđenje, služba za zaštitu na radu, školstvo itd. Tako da se ne mogu u tom kontekstu praviti poređenja. Trenutno administrativnih radnika ima dovoljan broj - ukupno 280, a daljom modernizacijom ili uvođenjem informacionih sistema, taj bi se broj mogao smanjiti. Sada nismo u mogućnosti nabaviti softvere i savremenu tehnologiju tog tipa koja bi zamijenila određeni broj radnika jer iziskuje određena finansijska sredstva. Također, u ŽRS-u je zaposleno ukupno 207 mašinovođa od kojih 186 vozi vozove, dok su ostali na manevrama i u depoima.

• Dugovi radnicima su ogromni, možete li nam reći koliki su oni tačno i za šta se sve duguje, te na koji način namjeravate izmiriti ta dugovanja?

Dugovanja prema zaposlenima zaista ne možemo posmatrati crno - bijelo. Radnicima u našem preduzeću ne duguje se niti jedna plata. Isplaćuju se redovno mjesec za mjesec. Topli obrok, koji je za prošlu godinu obračunavan u bruto iznosu od 185 KM, dugujemo za tri mjeseca. Ukupno za topli obrok i tzv. kilometar sat za osoblje, koje putuje i ostvaruje to pravo, dug iznosi 1,16 miliona KM, računajući tri mjeseca iz prošle godine plus januar iz 2016. Kada je u pitanju prevoz, dobrim dijelom smo smanjili dugovanja koja su bila više od 12 mjeseci i trenutno dugujemo za sedam mjeseci, ukupno 699.000 KM. Naglasio bih ovom prilikom ono što je malo poznato, a to je da nama nisu redovne subvencije. Od Ministarstva finansija Republike Srpke iz budžeta potražujemo ukupno četiri granta, zajedno sa februarskim, i to iznosi 8,3 miliona KM. Pomenuo bih također da u ŽRS-u još nije stigla presuda, odnosno da je odbijena apelacija na tužbe radnika koji su tužili preduzeće po osnovu isplate umanjenog toplog obroka. Međutim, sa sindikatima smo dogovorili da napravimo određeni sporazum, uknjižimo sva dugovanja prema radnicima po presudi i pokušamo izmirivati dugovanja kroz rate u narednom periodu. Ubijeđen sam da će i radnici i sindikati imati razumijevanja da napravimo takav sporazum kako bi se to pitanje otklonilo. Ono što je bitno jeste da Željeznice RS-a nastave da rade, da ne dođu u blokadu jer to svakako ne ide u korist nikome od nas. Još nemamo precizne podatke koliko je radnika tužilo preduzeće, tek očekujemo izvještaje da bi naše službe mogle precizno izračunati, ali pretpostavka je da je taj iznos oko osam miliona KM, kada je u pitanju glavnica onih radnika koji su tužili. To je još otvorena tema koju ćemo, nadam se, uspjeti dogovoriti i napraviti nekakav reprogram na jedan duži period, s tim da je naš prijedlog bio i da se za slučaj da radnik ide u penziju, prilikom penzionisanja dobije tu isplatu.

• S obzirom na to da su dugovi veći od kapitala, to bi trebalo značiti stečaj. Mogu li Željeznice izbjeći ovaj scenarij?

Ovdje svakako treba naglasiti da kumulativni gubitak jeste veći od akcijskog, ali nije veći od ukupnog kapitala. Treba znati i razlikovati da imovinu preduzeća čine i imovina i akcijski kapital. Mi smo krenuli u restrukturiranje, a dio tog posla jeste i smanjenje kapitala odnosno pokriće gubitka iz akcijskog kapitala. Prošle godine Ekonomski institut iz Banje Luke radio je procjenu imovine i ta procjena kaže da imovine ima dovoljno da se pokriju dugovi, ali naravno to treba da prođe i određene procedure. Restrukturiranje u koje smo krenuli također podrazumijeva da će se Ministarstvo finansija RS-a i Željeznice RS-a morati zajedno pozabaviti jednim problemom koji imamo na željeznici, a to je zaduženost željeznica po osnovu kredita za infrastrukturu. Govorim to jer je Zakonom o željeznicama na nivou RS-a, kao i na nivou BiH, jasno definisano da je ulaganje u infrastrukturu obaveza entiteta kao vlasnika infrastrukture. Ugovori su tako napravljeni da se zadužuju Željeznice, a mi nismo u situaciji da vraćamo te kredite. Vlada RS-a kao garant ih vraća, a nama se na glavnicu zaračunavaju redovna i zatezne kamate. Neophodno je da se steknu uslovi da se tako napravljeni ugovori izmijene između Vlade i Željeznica i da ta obaveza po kreditima ostane na Vladi RS-a, da ih ona prihvati i da to bude njeno ulaganje. To je jedan od načina da se taj balast riješi, jer samo za prošlu godinu smo dobili obračun zateznih kamata na kreditna sredstva oko 10 miliona KM. Ponavljam, to su zatezne kamate. Naredne godine taj iznos će biti još veći kao i svake sljedeće, jer to su sredstva koja su utrošena u remont pruge i modernizaciju i sve više dolaze na naplatu. To je problem koji Željeznice same ne mogu da riješe, dok se ne steknu uslovi da se ta ulaganja Vlade RS-a ne pretvore u imovinu ili akcijski kapital. Tako da se ova zaduženja moraju na završnom računu prikazati kao obaveza, taj dug jeste evidentan i on predstavlja određenu sliku, pogotovo nekom ko ne zna strukturu dugovanja i time djeluje da su Željeznice RS-a u jako lošem položaju i da imaju ogroman gubitak, a nije tako. Željeznice RS-a imaju problema, međutim mi kada ne bismo imali samo te kamate, stanje bi bilo mnogo drugačije jer amortizacija kao obračunska kategorija je oko 15 miliona plus 10 miliona kamata, to je 25 miliona. Kada uzmemo u obzir tu računicu i kraj poslovne 2015. godine,  jer se već vide obrisi završnog računa, mi završavamo godinu sa gubitkom od oko 21 milion KM. Kada se sve to uzme u obzir, vidi se da mi nismo u tako teškom položaju kao što se prikazuje.

 

• Nedavno je najavljena kineska investicija u pruge, o čemu se konkretno radi i o kojem iznosu? Vidite li spas u toj investiciji?

Od Doboja do Banje Luke izvršili smo generalni remont pruge u građevinskom smislu. U ovoj godini ostatak sredstava iz ugovorenog kredita biće uložen u modernizaciju signalno-sigurnosne i telekomunikacione opreme tako da nam ostaje dio pruge od Banje Luke do hrvatske granice u dužini od oko 110 km. Ova dionica pruge je izuzetno važna kako za Republiku Srpsku tako i za Bosnu i Hercegovinu i ona, nažalost, nije u SETO mreži, a to sprečava finansiranje iz kredita Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj. Iz tog razloga smo stupili u kontakt sa potencijalnim kineskim partnerima, koji nude određena kreditna sredstva i mogućnost da se nastavi sa remontom i modernizacijom i u tom pravcu idemo. Znači, naš cilj je da obnovimo i modernizujemo pruge u skladu sa našim potrebama. Ova pruga normalnog kolosjeka građena je još u vrijeme vladavine Turske i Austrougarske i 1873. godine puštena je u saobraćaj. Od tada su rađeni remonti i modernizacije, a elektrifikacija je urađena krajem 70-tih godina. Od tada u ovu prugu nije više ništa ulagano, osim redovnog održavanja. Imajući u vidu da je od tada prošlo 40 godina, a remont pruga bi se trebao raditi svakih 20 do 25 godina, došli smo u situaciju da je krajnje vrijeme, s obzirom na količinu robe i broj putnika, da ovu prugu učinimo modernijom i bezbjednijom. Preliminarne poslove smo počeli sa kineskim kompanijama. Naši timovi su zajedno sa njima izašli na teren, obišli prugu, a stručnjaci  ŽRS-a su napravili projektni zadatak. Napravljena je procjena troškova i naš potencijalni partner, kada se uzmu svi neophodni radovi koji se trebaju obaviti, izračunao je da bi kompletan projekt iznosio oko 300 miliona dolara. Kompletna obnova ovog dijela pruge podrazumijeva, osim same pruge, obnovu kontaktne mreže, telekomunikacije, donji i gornji stroj pruge u građevinskom smislu, signalnu opremu kao i modernizaciju objekata duž pruge, odnosno željezničkih stanica i stajališta. Sada je sve to stvar pregovora između Vlade RS-a i kineskih partnera. Ovaj projekt, ukoliko dođe do njegove realizacije, mnogo bi značio za kompletnu privredu ne samo RS-a i BiH, nego cijelog regiona jer ovo je veoma značajna pruga. A da ne postoji njena opravdanost, ne bi je Austrougari pravili prije gotovo vijek i po jer je i tada, kao i sada, bila značajna.

Nove linije

• Koliko putničkih i teretnih linija održavaju Željeznice RS-a? Namjeravate li pokretanje nekih novih linija?

 Obim prevoza putnika koji je bio u tendenciji pada zaustavljen je prije dvije godine, međutim još nema rasta. Razlozi za to su jasni, smanjen je broj stanovnika, a i manje se putuje između gradova. Jasno nam je svima da su daleko bolji putevi, putnička vozila, autobusi, kada poredimo sa stanjem pruga i voznih sredstava. Ako imamo pruge koje su stare i po 40 godina, a da u njih nije ništa ulagano, one više nisu sposobne za velike brzine i to je jedan od ograničavajućih faktora. Drugi je, kada se poredimo sa putničkim saobraćajem, starost naših voznih sredstava, naši putnički vagoni su također prosječne starosti oko 40 godina. Željezničke stanice nam nisu sve opremljene peronima, nadstrešnicama ni podhodnicima. Jako je teško jedno vozno sredstvo staro 40 godina održati na visokom nivou čistoće i komfora. U Evropi su putnici navikli da imaju moderne vozove, internet u vozovima, uslugu na drugačijem nivou. Mi bismo to također mogli uraditi, imamo čak i izrađenu studiju izvodljivosti, ali za to trebaju ogromna ulaganja prvenstveno u infrastrukturu i vozna sredstva. Trenutno ŽRS ima 21 lokalni putnički voz u unutrašnjem saobraćaju, 4 lokalna putnička voza u međuentitetskom saobraćaju, 2 brza voza u međuentitetskom saobraćaju i 2 brza voza u međunarodnom saobraćaju.

Kada je u pitanju uvođenje novih linija, imao sam razgovore sa kolegama iz federalnih Željeznica o inicijativi uvođenja voza na relaciji Sarajevo - Beograd, a u saradnji sa Željeznicama Srbije. Oni su izvršili određenu reorganizaciju, gdje sada funkcioniše preduzeće Srbija voz i očekujemo da ćemo tu inicijativu ovih dana i predati kolegama iz Srbija voza, te da ćemo naći zajednički interes. Naravno da nije za očekivati da će to odmah biti puni vozovi, biće potreban određeni period od šest mjeseci do godinu da se putnici naviknu na novu liniju. Naša želja da se uspostave nove linije i pokrenu vozovi je neupitna, ali opet i tu imamo ograničavajući faktor, a to je pruga. Vjerovatno ste upoznati da od Doboja prema Tuzli i Zvorniku pruga nije elektrificirana, također imamo kritičnu tačku u tunelu Križevici u dužini od oko pet kilometara u koji je neophodno ulaganje. Naravno problemi sa infrastrukturom postoje i u Srbiji, na dionici pruge niz Drinu od Malog Zvornika preko Loznice, Šapca, Rume, naročito nakon poplava iz 2014. I mi i Željeznice Srbije na toj pruzi obavljamo teretni saobraćaj, ali putnički zahtijeva daleko veće mjere bezbjednosti i opet dolazimo do neophodnog ulaganja.

Minela Pamuk 

Prijavite se na besplatni newsletter Pregled regije i budite u toku sa regionalnim vijestima, analizama, poreskim i zakonodavnim promjenama, poslovnim prilikama, mogućnostima za novi posao...

Vaša e-mail adresa    

Ako ne želite više da primate besplatan newsletter, to uradite sa dva klika.