Privrednici regiona trebaju zajedno na treća tržišta – Biznis nema državljanstvo, već pasoš

10.03.2014 13:34
Zaključak panela je da je izlazak na treća tržišta nepohodan korak za regionalne poduzetnike te da je izvoz daleko najbitnija stavka poslovanja svake kompanije
slika
Na panelu „Zajedno na treća tržišta“ koji je održan u sklopu regionalnog poslovnog susreta u organizaciji Biznis plusa, razgovaralo se o tome kako napraviti iskorak iz regionalnog okruženja i zajedničkom suradnjom osvojiti europska i globalna tržišta. 
Svoja mišljenja na tu temu razmijenili su Mate Granić, šef lobističko-konzultantske tvrtke Magra, Tamara Obradović Mazal iz Ureda predsjednika RH, Enes Čengić, generalni direktor Energoinvesta, Zvonko Ivanušić , predsjednik uprave Sava Re, Dejan Fičko iz Peveca i Dražen Nimčević, porezni savjetnik u Deloitteu. 
 
Moderator Peter Frankl panel je otvorio pitanjem o prometnoj povezanosti regije, koja je preduvjet poslovnom povezivanju, zanimalo ga je zašto se avioprijevoznici država iz regije, inače gubitaši, ne udruže i skupa nastupe na tržištu.
Obradović Mazal kazala je kako je trenutno situacija takva da se svatko zasebno muči i da bi to trebalo promijeniti.
 
„Činjenica je da ne možemo skupa na treća tržišta ako ćemo djelovati svi posebno. Ako želimo iskorak moramo znati objektivno procijeniti čim raspolažemo, a upravo ta objektivnost je često problem“, rekla je Obradović Mazal, našalivši se kako Ured predsjednika ima svoj avion pa nemaju probleme koje muče prosječnog putnika, ali da će rado razmotriti isplative projekte iza kojih stoje konkretne brojke.
 
Čengić se nadovezao prijedlogom kako bi za početak mogli uvesti i linije koje nisu ekonomski isplative, ali koje će olakšati putovanja i suradnju regionalnim poduzetnicima. Istaknuo je kako prvo moramo srediti sebe pa tek onda razmišljati o stranim tržištima. 
„Mi trenutno u suradnji s Končarom dogovoramo poslove na tržištima Afrike i Azije, a razgovaramo i sa jednom slovenskom tvrtkom o ulaganju u Alžir, u plinsku industriju“, kazao je Čengić, opet naglasivši kako suradnja u početku ne mora biti strogo bazirana na zaradi, ali dugoročno je profitabilnost uvjet koji mora biti zadovoljen.
 
Na pitanje koja su to konkretno tržišta koja su povoljna za ulaganja regionalnim poduzetnicima, Dražen Nimčević je odgovorio kako nema konkretnog odgovora, budući da svaka zemlja ima svoje posebnosti.
 
„Svako tržište koje može apsorbirati ulaganja i daje smisla  poslovanju je dobro i prikladno, ne treba se ograničavati. Porezni tereti se razlikuju od države do države, a zbog članstva u EU najviše porezno opterećenje imaju Hrvatska i Slovenija, u zemljama u okruženju su efektivno manji porezi“, izjavio je, dodavši kako klijentima preporuča da testiraju regiju po tom pitanju i vide gdje im porezni modeli odgovaraju.
 
Svi su se složili da su porezno najzahvalnije zemlje za poslovanje Makedonija i BiH, a slijede ih Srbija i Crna Gora, dok su na začelju Slovenija i Hrvatska. Čengić je kazao kako je porez na dobit u Bosni samo 10 posto, a Granić je dodao kako najbolja iskustva ima s Makedonijom, gdje je suradnja tekla glatko sa svim političkim i drugim strukturama. Izrazio je zabrinutost jer smatra da je ukupna investicijska klima u cijeloj regiji loša, iako ima pozitivnih primjera. 
 
Na pitanje bi li nakon uspješnog provedenog stečajnog postupka nad Pevecom ta tvrtka mogla preuzeti slovenski Merkur koji je trenutno u problemima i osoviti ga na noge, Dejan Fičko je rekao kako nije najbolje upoznat sa situacijom u Merkuru, ali da bi se, unatoč određenim zakonodavnim razlikama, mogla prenijeti neka Pevecova pozitivna  iskustva.
 
Po pitanju preuzimanja i akvizicija, sudionici panela su se složili da ih se nepotrebno povezuje sa negativnim aspektima i emocijama. „Naša društva se boje akvizicija. Imamo određenih grešaka u mentalitetu, fali nam ambicija za osvajanje trećih tržišta“, poručio je Nimčević, a Ivanušić je dodao kako je osnova svake poslovne suradnje, pa tako i preuzimanja, povjerenje.
 
„Naša filozofija je da treba dobro raditi za svakog vlasnika, nama je jako bitna stabilna vlasnička struktura. O tome da bi nas Adris želio preuzeti sam doznao iz novina, a to nije pravi način. Primjerice, Nijemci koji su bili zainteresirani za akviziciju naše tvrtke su se prvo obratili upravi, došli su direktno razgovarati, tako se to radi“, poručio je Ivanušić, napomenuvši da su za njih najbolji vlasnici oni koji imaju dugoročne namjere, poput mirovinskih fondova, a najgori su špekulanti s kratkoročnim i nejasnim planovima.
Najspominjanije preuzimanje na našim prostorima, Agrokorovu kupovinu Mercatora, Obradović Mazal i Granić vide kao dobru i pozitivnu stvar.
 
„To je jedno od zvučnijih i emotivnijih preuzimanja, ali logika biznisa ne poznaje granice. Biznis nema domovnicu, već putovnicu“, kazala je Obravić Mazal te dodala da su za poduzetnike jako bitne reference koje stječu akvizicijama kompanija s tradicijom.
„Agrokorova kupovina Mercatora je je vođena zdravom logikom širenja, tako da u budućnosti oboje ne postanu meta nekog trećeg kupca. Ne treba se bojati preuzimanja, veća tvrtka je jača i ima bolje mogućnosti da se održi. To su zdravi procesi i ja ih podržavam“, istaknuo je Granić.
 
Čengić je realno procijenio kako je neminovno da će i njegovu trvtku, Energoinvest, netko s vremenom preuzeti jer su naša tržišta mala i ograničena. Detaljnije se dotaknuo suradnje s Končarom s kojim su prije 10-ak dana potpisali sporazum o nastupu na trećim tržištima.
 
„Mi s komercijalne suradnje polako prelazimo na partnersku osnovu jer ćemo tako lakše podnositi rizike i dobiti bankovne garancije. Bitne su nam i reference koje su brojne tvrtke na našim prostorima prije imale. Mnoge akvizicije nisu motivirane samo vlasništvom, već je kupcu važno da dođe do novih tehnologija, zbog toga je Končar već pripremio novac za kupnju Litostroja“, otkrio je Čengić i dodao kako danas morate biti veliki da bi dobili velike poslove. Energoinvest i Končar konretno ciljaju na arapska i bliskoistočna tržišta jer je u Europi sve teže ući na nova tržišta, što je slučaj i Hrvatskoj.
 
Svi su se složili da je izlazak na treća tržišta nepohodan korak za regionalne poduzetnike i kako je izvoz daleko najbitnija stavka poslovanja svake kompanije.
 

Prijavite se na besplatni newsletter Pregled regije i budite u toku sa regionalnim vijestima, analizama, poreskim i zakonodavnim promjenama, poslovnim prilikama, mogućnostima za novi posao...

Vaša e-mail adresa    

Ako ne želite više da primate besplatan newsletter, to uradite sa dva klika.