Hrvatska postaje sirovinska baza za druge zemlje EU

26.05.2015 10:07
slika
Od ulaska u Europsku uniju hrvatski proizvođači hrane još nisu vidjeli ništa pozitivno, rečeno je na prošlotjednom skupu Snaga hrvatske hrane koju je organizirao Poslovni dnevnik uz podršku Ministarstva poljoprivrede. U protekle dvije godine u tom sektoru je izgubljeno oko 9000 radnih mjesta, a prosječna neto plaća radnika na niskih je 77 posto hrvatskog prosjeka, istaknuo je predsjednik Udruge prehrambene industrije Hrvatske udruge poslodavaca Goran Pajnić.
 
Pad stočarske proizvodnje
 
“Poljoprivredna proizvodnja pala je brže od pada BDP-a tijekom ovih kriznih godina, a zabrinjava i to što sve manje koristimo poljoprivredne proizvode kao hranu za stoku. Postajemo sirovinska baza za druge zemlje Europske unije, iako je primjerice fizički obujam proizvodnje porastao za 12 posto. Biljna proizvodnja nam raste, ali stočarska pada po stopi od 10 posto godišnje”, upozorio je Pajnić.
Očekuje se da će Hrvatska ove godine uvesti hrane u vrijednosti milijarde eura iako pokrivenost uvoza izvozom raste. Statistike pokazuju kako proizvodimo za sebe samo 67 posto svinjskog mesa, ovaca i koza 79 posto, goveda 81 posto i peradi 94 posto. U zadnjih dvadesetak godina broj mliječnih krava je pao sa 450.000 na manje od 200.000. Ratarska proizvodnja nam je rascjepkana pa je tako nešto više od milijun hektara zemlje usitnjeno na čak 1,3 milijuna parcela. Prosječno gospodarstvo upravlja sa 6,6 hektara zemlje, ali na osam parcela. Brojke su još lošije ako se najveći proizvodači uklone iz ovih statistika.
 
“Krave nam daju samo 60 posto europskog prosjeka mlijeka, a žitarice bismo mogli proizvoditi za trećinu više po hektaru jer neki od naših proizvođača, poput Agrokora, pokazuju da se to može. No za to nam treba agrarna reforma i promjena strukture prozvodnje prema veličini prosjeda. Na hektaru pšenice ne može se puno zaraditi, ali na hektaru češnjaka ili rajčice situacija je drastično drugačija”, istaknuo je Pajnić. Dodao je kako nam trebaju izravni poticaji proizvodnje, rad na navodnjavanju, subvencije za održivost, kao i promjena percepcije poljoprivrede u društvu. “Ako to učinimo, vjerujem da možemo u četiri godine povećati BDP od dva do četiri posto”, zaključio je Pajnić.
 
Reforme su trebale početi prije desetak godina kako bismo sada  vidjeli rezultate, smatra ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. “Znali smo u što ulazimo i kako trebamo ući u europsku utakmicu. Ulazak u EU donio nam je zajedničku poljoprivrednu politiku i red. Sada nam je na raspolaganju 5,2 milijarde eura iz europskih fondova. Moramo pripremiti proizvođače za projekte koji će osigurati budućnost, a ja vjerujem da bi hrana i poljoprivreda trebali biti prioritetni sektori u državi”, naglasio je Jakovina.
 
Najveći problem: visoka zaduženost
 
U Hrvatskoj traje proces konsolidacije, ocijenio je predsjednik Uprave Dukata Alen Fontana. “Kroz nekoliko godina broj proizvođača će se smanjiti, a proizvodnja stabilizirati i rasti po proizvođaču. U Hrvatskoj ima proizvođača koji mogu konkurentno proizvoditi, no najveći nam je problem visoka razina zaduženosti. Ne možete mnogo investirati u mehanizaciju koju ćete koristiti dva mjeseca u godini, a otplaćivati je cijelu godinu”, upozorio je Fontana.
 
Tajana Krička, dekanica Agronomskog fakulteta, ističe kako je za obrazovanje dobrog kadra potrebno 10 godina. “Uz malo više timskog rada u realnom sektoru moglo bi se učiniti više kako bi se dodatno obrazovanje moglo steći u proizvodnji”, smatra Tajana Krička.
 
Primjer dobrog rada u proizvodnji hrane je Kulin Galović koji je pronašao put do inozemstva bez pomoći države. “Za uspjeh je ključno znanje koje sam skupljao godinama. Za korak dalje nužno je udružiti sve kvalitetne proizvođače kulina po uzoru na klaster hrvatskog pršuta”, smatra Tomislav Galović, vlasnik Kulina Galović.
 
Wegen: Hrana ne dolazi iz supermarketa
 
Maarten Wegen, savjetnik za poljoprivredu Veleposlanstva Nizozemske, ističe kako najvažniju kritiku proizvođačima daju konzumenti. “No društvo mora biti svjesno da hrana ne dolazi iz supermarketa. U cijelom svijetu farme su zadnjih godina pod velikim pritiskom. Globalne promjene klime, političke nestabilnosti i izazovi tržišta svime upravljaju. No Hrvatskoj se nudi otvoreno tržište Europe i svijeta koje treba iskoristiti, ponajprije udruživanjem po različitim osnovama”, rekao je Wegen. Ad Klassen, glavni tajnik Nizozemskog udruženja proizvođača hrane, ističe kako je Nizozemska glavni igrač u proizvodnji voća i povrća u svijetu, a najvažnijim smatra upravo udruživanje. “Kooperacija u sektoru voća i povrća u nas je krenula još 1877. godine. Mali proizvođači su članovi više različitih udruženja, a čak 95 posto proizvoda na tržištu rezultat je njihova rada”, pojasnio je Klassen. Hrvatskim proizvođačima preporučuju da se organiziraju od baze prema gore, da razmjenjuju informacije, iskoriste vrijeme i skrbe za vlastite interese jer će hrana biti uvijek potrebna svijetu.
 

 

Pripremio: Krešimir Sočković
 

 

Prijavite se na besplatni newsletter Pregled regije i budite u toku sa regionalnim vijestima, analizama, poreskim i zakonodavnim promjenama, poslovnim prilikama, mogućnostima za novi posao...

Vaša e-mail adresa    

Ako ne želite više da primate besplatan newsletter, to uradite sa dva klika.